Ako ste se tek nedavno počeli baviti kreativnim tehnikama ili to tek planirate, bilo da je riječ o slikanju akrilnim bojama, quillingu, kaligrafiji, scrapbookingu ili nekoj drugoj tehnici koja zahtijeva malo prostora i puno mašte, ovaj je članak namijenjen upravo vama.
Ako ste već neko vrijeme u svijetu kreativnog stvaranja, pa vam se vaš kutak gdje stvarate malo pomalo zatrpao raznim materijalima, možda će ove smjernice i vama biti poticaj za organiziranje svog radnog prostora.
No možda ste baš od onih koji vole svoj “kreativni nered” i to smatraju svojim prirodnim okruženjem. Mnogi iskusni kreativci će reći: “Ja najbolje stvaram u svom neredu.” I to je sasvim u redu. Mnogima će upravo taj vizualni kaos, kako će mnogi potvrditi, pomoći da stvaraju najljepše radove.
Stoga ovaj tekst shvatite kao poticaj, a ne kao pravilo. I on nije namijenjen svima. Ako vam odgovara da radite u onome što zovete svojim “kreativnim neredom”, to je u redu i stvarajte tako. Ako ste pak osoba koja smatra kako bi vam malo više reda na stolu moglo olakšati život prije nego krenete stvarati, pročitajte tekst do kraja.
Pod kreativnim kutkom ovdje ćemo se prvenstveno osvrnuti na vaš radni stol odnosno površinu na kojoj zapravo stvarate.
Zašto je uopće važno razmišljati o organizaciji svog kreativnog prostora?

Zato što svaka minuta provedena u traženju škara, onog pravog kista ili ljepila koje ste sigurni da ste negdje stavili, jest minuta koju niste stvarali. I nije stvar u tome da morate biti savršeno uredni. Stvar je u tome da želite što više vremena provesti u onome što vas veseli, a što manje u traženju stvari koje su vam potrebne.
Kada je vaš kreativni kutak organiziran na način koji vama odgovara, događa se nekoliko lijepih stvari. Manje gubite vrijeme na traženje materijala, lakše vam je započeti jer je sve nadohvat ruke i manje se stresirate, pogotovo kada ste usred projekta i treba vam nešto “odmah”. Sutra, kada ponovo sjednete za stol, sve je na svom mjestu i jedino što trebate jest pustiti mašti na volju.
Pet pravila koja vrijede za svaki kreativni kutak
Bez obzira na to slikate li akvarelom, savijate li quilling trake, pišete li kaligrafskim perom, lijepite scrapbooking stranice ili se bavite nekim drugim kreativnim tehnikama, ovih pet pravila primijenjivo je na većinu.
Prvo, uvijek očistite površinu prije nego što počnete s novim projektom. Zvuči banalno, ali nevjerojatno je koliko često to preskačemo. Ostaci prošlog projekta samo smetaju i vizualno opterećuju prostor. Zato sklonite sve što vam ne treba za današnji rad.
Drugo, materijale grupirajte po kategorijama. Sve boje na jednu hrpu ili u jednu kutiju, sve kistove na drugu, sve papire na treću. Kad su stvari zajedno, puno ih je lakše pronaći.
Treće, alate koje stalno koristite držite pri ruci, ali ne na radnoj površini. Škare, ljepilo, olovka, gumica – to su stvari prema kojima možda stalno posežete. Dovoljno ih je smjestiti u držač s lijeve ili desne strane stola. Radna površina tako ostaje slobodna za ono što trenutno stvarate.
Četvrto, koristite posude. Staklenke, kutije, držači, ladice i/li zdjelice – sve što može sadržavati manje stvari. Bez posuda vrlo brzo završite u moru materijala koji se prelijeva preko cijelog stola.
Peto (po želji), fotografirajte svoj stol kada ga prvi put složite. Zvuči čudno, ali pomoći će vam da se sjetite kako izgleda kada je čist. Kad opet zapadnete u nered, imat ćete cilj prema kojem težite.
Kako organizirati svoj prostor ovisno o tehnici kojom se bavite?
Ne stvaramo svi iste stvari i ne koristimo iste materijale. Zato donosimo nekoliko prijedloga organizacije prema tehnikama, a vi odaberite onaj dio koji se odnosi na vas.
Ako krećete sa slikanjem akrilom, akvarelom, uljem ili temperom

Slikanje je jedna od onih tehnika koja na stolu okuplja najviše različitih predmeta. Kistovi različitih veličina i oblika, boje koje čekaju da ih otvorite, voda za ispiranje koja se često nađe na najnezgodnijem mjestu, paleta na kojoj miješate nijanse i krpe ili papirnati ručnici kojima brišete kistove između dva poteza. Sve te stvari trebaju biti pri ruci, ali ne i na putu.
Počnimo s kistovima. Oni su vam najosjetljiviji alat i zaslužuju malo pažnje. Najbolje ih je držati uspravno, s vlaknima okrenutim prema gore, u nekom držaču koji će ih zaštititi od savijanja i oštećenja. To može biti obična šalica, staklenka ili keramička posuda. Bitno je samo da je dovoljno visoka da kistovi ne dodiruju dno. Tako će vam vlakna dugo ostati u dobrom stanju.
Vodu za ispiranje kistova držite u posudi koja se neće lako prevrnuti. Široka, niska zdjelica puno je stabilnija od visoke čaše. Neki vole imati dvije posude i to jednu za prvo ispiranje i drugu za čistu vodu. To nije loša ideja, pogotovo ako slikate akrilom koji se brzo suši i zna ostaviti tragove na kistu.
Paleta za miješanje boja može biti drvena ili plastična. No ako vam to više odgovara, možete koristiti paletu za slikanje u listovima od papira, koju jednostavno bacite nakon upotrebe. Nakon upotrebe, samo odvojite korišteni papir i bacite ga.
I na kraju, krpe ili papirnati ručnici. Bez njih jednostavno ne možete. Svaki put kad prijeđete s jedne boje na drugu, trebate obrisati kist. Svaki put kad ste nanijeli previše boje, trebate je ukloniti. Neka vam krpa bude uvijek na istoj strani stola, na dohvat ruke. Znajte točno gdje stoji i uvijek je vratite na isto mjesto kad je obrišete. Možda vam na prvu ne zvuči kao jako važan savjet, no kad vam je ruka puna boje i trebate nešto obrisati, zadnje što želite je tražiti krpu po cijelom stolu ili random prostoru.
Ako se bavite quillingom ili radom s papirom

Quilling je jedna od onih tehnika koje na prvi pogled djeluju složeno, a zapravo su iznenađujuće jednostavne kad se uđe u ritam. No ono što quilling čini posebno izazovnim, barem što se tiče organizacije, jesu quilling papirate trakice koje imaju nevjerojatnu sposobnost završiti posvuda. Na stolu, na podu, zalijepljene za rukav, skrivene ispod nekog predmeta. Ako nemate dobar sustav, vrlo brzo ćete više vremena provesti tražeći pravu boju nego motajući rolice.
Zato je prvi korak prema quillingu bez stresa, slaganje traka po bojama. Možete ih smjestiti u male kutijice, staklenke ili kutije koje su dovoljno uske da trake stoje uspravno. Tako vam je svaka boja na svom mjestu i uvijek je pri ruci. Kad trebate nijansu zelene ili svijetloplavu, ne morate kopati po hrpi, već posegnete u odgovarajuću kutijicu i evo je. Neki vole trake poslagati i po duljinama ili debljinama, ovisno o vrsti papira, ali za početak je sasvim dovoljno grupiranje po bojama.
Ono što nastaje od tih traka (rolice, listići, srca…) također treba negdje odlagati dok ne dođu na svoje konačno mjesto. Za to su odlične plastične kutije s pregradama, poput onih za pribor ili za ljubitelje sitnog nakita. U svaki pretinac možete staviti jednu vrstu motiva ili jednu boju, a kad skupite dovoljno elemenata za svoj projekt, samo ih izvadite i posložite.
Ljepilo je u quillingu stalni pratitelj. Obično se koristi u malim količinama, pa ga je najbolje držati u nečemu što se neće lako prevrnuti. Mali čepovi od boca, plitke zdjelice ili čak plastične posude od jogurta. Quilling olovke neka budu u staklenki pored ljepila. Tako vam je sve što vam treba za lijepljenje na jednom mjestu, a opet ne zauzima pola stola.
Kad su vam trake složene po bojama, gotovi elementi u kutijicama s pregradama, a ljepilo i pribor u malim posudicama, vi ste spremni. Preostaje vam samo smireno motanje, oblikovanje i lijepljenje. I najljepše od svega, kad završite, sav materijal i pribor vraćate na svoje mjesto u kratkom roku.
Ako volite kaligrafiju ili pisanje

Kaligrafija je tehnika koja zahtijeva mirne ruke, dobro svjetlo i malo reda na stolu. Ne zato što bi nered smetao pismu, nego zato što su vam alati često sitni i osjetljivi. Pero i držalo, tinta, svaki od njih zaslužuje svoje mjesto.
Pera je najbolje držati uspravno. Poslužit će široka staklenka, čaša ili keramička šalica. Neka nastavci stoje okomito i neka im se vrhovi ne naslanjaju na stijenke posude.
Ako koristite tinte u bočicama, pazite, jer lako ih je prevrnuti rukavom ili laktom. Zato ih držite u nečemu što ima široko dno. Još bolje, možete ih staviti u plitku posudu ili na podlogu s rubom, tako da čak i ako se prevrnu, tinta ostaje unutar te posude, a ne razlijeva se po cijelom stolu. Tinte nikako ne držite na samom rubu stola. Dovoljan je jedan nespretan pokret rukom, zaigrani kućni ljubimac ili telefon koji zazvoni i vi trznete, i tinta je na podu. Zato je bolje spriječiti, pa tinte smjestite malo dublje na stol, iza držača s perima ili pored radne površine, ali ne toliko blizu da vam smetaju.
Što se tiče zaštite stola, kaligrafija to zahtijeva više nego što se na prvi pogled čini. U kaligrafiji je dobro imati podlogu koja štiti stol od oštrica i kapi tinte. Takva podloga može biti sasvim obična stvar koju već imate kod kuće: stara daska za rezanje, komad debelog kartona, stari stolnjak koji vam više ne treba, silikonska prostirka za pečenje ili čak obična drvena pločica koju ste našli u garaži. Bitno je samo da je podloga dovoljno velika da pokrije dio stola na kojem radite i da je možete lako očistiti ako se zaprlja.
Ako se bavite scrapbookingom ili izradom čestitki

Scrapbooking je, pojednostavljeno, tehnika čuvanja uspomena na način na koji fotografije, isječke, ulaznice, razglednice i druge sitnice pretvarate u lijepe stranice albuma, često ukrašene papirima, naljepnicama i ukrasnim trakama. Srodna mu je i izrada čestitki, koja koristi iste ili slične materijale, samo u nešto manjem formatu i s često izraženijom porukom. Obje tehnike dijele ljubav prema detaljima i prema lijepljenju, ali dijele i jedan zajednički izazov, a to je organizacija.
Scrapbooking i izrada čestitki na stolu okupljaju nevjerojatnu količinu različitih materijala. Papiri različitih veličina i debljina, naljepnice, ukrasne trake, isječci iz časopisa, fotografije, gumbi, perlice, komadići tkanine, pečati, ljepila… popis se čini beskonačnim. I upravo zato su ove tehnike prekrasne, ali i izazovne za organizaciju. Jer ako svaki put kad želite napraviti jednu čestitku prvo morate iskopati sav taj materijal iz kutije, a onda ga poslije opet vraćati natrag, vrlo brzo će vam ponestati volje za stvaranjem.
Papiri su možda najzahtjevniji dio priče jer ih jednostavno bude puno i mogu biti različitih formata. Najbolje ih je čuvati u ladicama, mapama ili kutijama koje su dovoljno velike za format koji pohranjujete. Na taj način papiri ostaju ravni, ne gužvaju se i ne savijaju na rubovima. Možete ih slagati po bojama, po debljini ili po namjeni, kako vam više odgovara. Bitno je samo da znate gdje je što, jer ništa nije frustrirajuće kao tražiti određeni ton plave papira dok vam se svi ostali papiri prevrću po stolu.

Ukrasne trake su posebno zahvalne za organizaciju, ali i posebno sklone zapetljavanju. Ako ih samo bacite u ladicu, vrlo brzo ćete dobiti klupko traka koje se ne može više lako rasplesti. Mnogo je bolje posložiti ih na okomiti držač, poput onoga za kuhinjske papirnate ručnike. Tako vam je svaka traka vidljiva, lako se odmotava i jednako lako vraća natrag. Ako nemate takav držač, poslužit će i obična žica ili štap kojeg provučete kroz sve role, a onda ga oslonite između dvije kutije. Nije savršeno, ali će spriječiti nered.
Naljepnice i sitne ukrase, primjerice perlice i gumbiće, najbolje je spremiti u prozirne kutije s pregradama. Prozirnost je ovdje ključna jer vam omogućuje da vidite što je unutra bez da morate otvarati svaku kutijicu i prosipati sadržaj po stolu. Kad trebate crveno srce, samo pogledate kroz poklopac i znate u kojem je pretincu. Bez kopanja, bez nereda, bez stresne potrage.
Ono što je najvažnije kod scrapbookinga i izrade čestitki jest da vam organizacija ne postane novi posao. Nije cilj da se potrošite na slaganje i preslagivanje. Cilj je da materijale posložite jednom, i to na način koji vama odgovara, a onda da ih samo vraćate na mjesto kad završite s projektom. Bez velikog razmišljanja, bez gubljenja vremena. Jer vrijeme koje uštedite na traženju naljepnice, ostat će vam za lijepljenje, rezanje, slaganje i na kraju, za onaj osjećaj kad pogledate gotovu čestitku ili stranicu i kažete: baš sam lijepo ovo napravio/la.

Da ukratko rezimiramo, prvo uklonite sve što vam ne treba za projekt kojim ćete se baviti. Ostavite na stolu samo materijale koje planirate koristiti. Neka su vam materijali grupirani po kategorijama. Posude s priborom organizirajte na optimalan način, a to je da vam budu nadohvat ruke, ali da ih ne možete lako srušiti. Ostavite sredinu stola potpuno slobodnom, jer to je vaša radna površina na kojoj ćete stvarati.
Počnite s čistim stolom i završite s čistim stolom. Jer sutra ćete opet stvarati i ne treba vam dodatni stres u obliku hrpe materijala koja vas čeka na stolu. Zato večeras, kada završite s projektom, operite kistove (ako ste slikali), vratite sve materijale u njihove posude (što će, ako je sve imalo svoje mjesto, trajati relativno kratko) i obrišite radnu površinu. I stol je spreman za slijedeći kreativni dan.
Organizacija nije svrha sama sebi. Cilj nije da vam stol izgleda kao iz časopisa. Cilj je da vi što više vremena provedete u onome što vas veseli. Neki ljudi najbolje stvaraju u potpunom redu. Drugi najbolje stvaraju u onome što se naziva kreativni nered. I jedno i drugo je u redu. Stvarajte onako kako vama odgovara.

