Najbolji pribor za crtanje mange

Znate one crteže na kojima likovi imaju velike, izražajne oči, pretjerane grimase, kapljice znoja kad su nervozni ili naglašene pokrete kad su iznenađeni? Crteže koji na prvi pogled djeluju jednostavno, ali vas nekako odmah uvuku u priču i emociju.

Mnogi će prepoznati da je riječ o mangi.

Manga je japanska riječ za stripove i stil crtanja, no općenito se koristi za japanske stripove.

Manga obuhvaća sve žanrove, a s vremenom je prerasla granice Japana i postala globalni fenomen. Danas se ne samo čita, nego i gleda kroz anime, crta kao hobi, uči u školama crtanja i koristi kao stil izražavanja u ilustraciji i dizajnu.

Anime su japanske animacije. Mnogi su prvi kontakt s mangom imali upravo kroz njih, a zatim vrlo brzo poželjeli napraviti korak dalje:  uzeti papir i olovku u ruke i pokušati stvoriti vlastiti lik, scenu ili priču. I tu počinje crtanje mange kao hobi, ali i kao ozbiljne ilustratorske prakse.

Kratka povijest i zašto je posebna

Iako se manga često doživljava kao moderan strip, njezini korijeni sežu duboko u japansku povijest. Tijekom vremena razvijala se paralelno s društvom, tehnologijom i načinom pripovijedanja.

Tijekom 20. stoljeća manga se oblikovala u prepoznatljiv stil, a s porastom popularnosti anima dodatno je dobila na vidljivosti.

Ono po čemu se razlikuje od zapadnih stripova nije samo stil crtanja, nego i način pripovijedanja. U mangi se puno pažnje posvećuje emocijama, atmosferi i ritmu priče. Nekad cijela stranica može biti posvećena jednom pogledu ili tišini.

S vremenom su se razvili različiti stilovi i žanrovi, pa danas ne postoji samo jedna manga. Postoje realističniji pristupi, vrlo stilizirani crteži, minimalistički izrazi i izrazito detaljni radovi. Ono što im je zajedničko je snažan fokus na emociju i izražajnost likova.

Stilovi u mangi

U praksi postoji mnogo različitih pristupa. Razlike se vide u oblikovanju likova, načinu sjenčanja, debljini i dinamici linije.

Neki crteži su jednostavni i čisti, dok su drugi bogati detaljima, teksturama i kompleksnim pozadinama.

Neki autori naglašavaju oči i izraze lica, drugi se fokusiraju na anatomiju i pokret, dok treći stvaraju vrlo jednostavne likove.

Zbog toga i način crtanja varira. Netko koristi vrlo čiste i tanke linije, netko voli jače konture i kontrast, a netko kombinira više tehnika u jednom radu.

Zbog te raznolikosti, pribor koji se koristi za crtanje mange igra vrlo važnu ulogu.

Manga danas – Hobi, praksa i osobni izraz

Crtanje mange nije rezervirano samo za profesionalce. Sve više ljudi crta iz znatiželje, kao kreativni hobi ili način opuštanja.

Netko želi ispričati vlastitu priču, netko vježba anatomiju i izražajnost, a netko jednostavno uživa u procesu crtanja.

Internet, društvene mreže i digitalne platforme dodatno su potaknuli interes, pa je manga mnogima postala zanimljiva kao hobi.

No bez obzira crta li se iz zabave ili s ozbiljnijim ambicijama, pravi alat može uvelike olakšati proces.

Pribor za crtanje mange

Alat za crtanje mora imati pogodan vrh. Danas postoji pribor koji je namijenjen crtanju stripova i mange.

Za razliku od uobičajenog pribora za crtanje, alati namijenjeni mangi prilagođeni su specifičnom načinu rada. Manga crtež najčešće se temelji na jasnoj liniji, kontrastu i preciznosti, a upravo takav pribor može znatno olakšati proces crtanja.

Pera su tradicionalni alat u crtanju mange jer omogućuju kontrolu debljine linije i izražajnost poteza. Različita pera koriste se za konture, detalje i dinamične linije koje prate pokret likova.

No za mnoge ilustratore, brushpen (kist olovka)  i fineliner praktična su alternativa peru.

Također se koriste flomasteri i markeri, koji nude ujednačenu liniju i jednostavni su za korištenje. Time su odlični za početnike, ali i za precizan rad na detaljima.

Često se prodaju u setovima, s različitim debljinama vrhova.

Što se tiče podloge za crtanje, koriste se papiri za crtanje koji podnose tintu, brisanje i korekcije bez oštećenja površine. Time se omogućuje čist i profesionalan izgled crteža.

Najčešći izbor je bijeli papir, radi kontrasta crne tinte i bijele pozadine. Neki ilustratori vole raditi i na lagano toniranom papiru, primjerice bež ili svijetlosivom. No za početak, nabolje je koristiti papir bijele boje.

Što se tiče gramature, najčešće se koristi onaj od 180–200 g/m². Dovoljno je čvrst da podnese tintu I marker. Kod korištenja markera I akvarel boja, može biti I teži, od 200-250g/ m².

Površina neka bude glatka, jer je odlična za precizne linije i detalje. Ako već nije glatki, neka bude lagane teksture.

Većini početnika praktično je uzeti starter set, koji kasnije mogu dopunjavati novim priborom.

Bilo da tek otkrivate svijet mange ili već imate omiljeni stil crtanja, pravi pribor može vam pomoći da svoje ideje prenesete na papir baš onako kako ste ih zamislili.