Na Pinterestu sve izgleda savršeno. Bistre ploče s cvjetovima unutra, naušnice koje izgledaju kao zamrznuti komad mora, privjesci koji mijenjaju boju na svjetlosti. Kupiš smolu, lijevaš, čekaš 24 sata i otvoriš nešto što je puno mjehurića, mutno ili se uopće nije stvrdnulo. Gotovo svako tko radi s epoxy smolom prošao je kroz to u prvom projektu, a razlika između prvog i desetog rada nije talent nego nekoliko konkretnih stvari koje nitko ne objasni unaprijed.
Što je epoxy smola i po čemu se razlikuje od UV smole
Ovo je prvo pitanje koje se pojavljuje kad netko počne istraživati rad sa smolom jer u shopu postoje dvije vrste i nije odmah jasno koja je za što.
Epoxy smola je dvokomponentni materijal koji se sastoji od smole, to je komponenta A, i učvršćivača, to je komponenta B. Kad ih pomiješaš u točnom omjeru, počinje kemijska reakcija koja kroz određeno vremensko razdoblje pretvara tekuću smjesu u čvrst, kristalno jasan materijal. Ta reakcija ne zahtijeva nikakav drugi okidač, ni UV svjetlo ni pećnicu. Odvija se sama na sobnoj temperaturi i tu leži i jedna od njezinih najvećih prednosti, ali i puno zamki koje pogađaju početnike.
UV smola funkcionira drugačije. Dolazi u jednoj boci, bez miješanja i ostaje tekuća sve dok je ne izložiš UV svjetlu, suncu ili UV lampi. Stvrdnjava za svega par minuta i to je njezina glavna prednost. Koristi se za manji nakit, za punjenje okvira u filigranskim radovima i za sitne detalje gdje treba preciznost i brzo skrućivanje.
Za veće projekte poput ploča, podmetača, geode art radova i dekorativnih objekata, epoxy (resin) smola je prava opcija jer UV smola u debljem sloju ne stvrdnjava ravnomjerno i skuplja se što uzrokuje pucanje. Ako tek počinješ, epoxy smola za nakit u manjim formatima je idealan ulaz jer troši manje materijala i svaki projekt je kratak.
Zašto je omjer miješanja važniji od svega ostalog
Ovo je najvažnija stvar u cijelom radu s epoxy smolom i ujedno ona koju mnogi propuste pročitati na pakiranju jer čekaju da dođu do zanimljivog dijela.
Svaka epoxy smola ima specifičan omjer miješanja koji je naveden od strane proizvođača, i taj omjer treba poštovati na gram precizno. Najčešće je 1:1 po volumenu, što znači jednake dijelove A i B komponente, ali neke smole traže 2:1 ili drugačiji omjer. Ako pomiješaš u pogrešnom omjeru, smola ili uopće neće očvrsnuti ili će ostati ljepljiva na površini ili će biti mekša nego što bi trebala biti.
Najsigurniji način mjerenja je vagom, ne okom. Dvije jednako pune šalice na oko nisu jednake jer gustoće A i B komponente mogu biti različite. Jedna minuta vaganja na kuhinjskoj vagi spriječava pokvareni projekt.
Drugi kritičan korak je miješanje. Treba miješati polako, strpljivo i temeljito, najmanje dvije do tri minute i to pazeći da dohvatiš dno i rubove posude jer se tamo skuplja komponenta koju također treba dobro promiješati. Brzo i površno miješanje ostavlja slojeve koji se ne skrute pravilno. Silikonske špatule su bolje od drvenih štapića jer se lakše čiste i ne unose vlagu u smjesu.
Odakle dolaze mjehurići i kako ih se riješiti prije nego smola očvrsne
Mjehurići su najpopularnije pitanje u svakom vodiču o epoxy smoli i postoje dva različita razloga zbog kojih nastaju pa ih treba rješavati različito.
Mjehurići koji nastaju tijekom miješanja su neizbježni. Svako miješanje unosi zrak u smjesu i to je normalno. Rješenje je toplina. Kratko prolaženje plinskim pištoljem ili čak sušilom za kosu na maloj udaljenosti (deset do petnaest centimetara) zagrijava površinu smole i mjehurići izlaze van u roku od tridesetak sekundi. Gibanje pištolja treba biti brzo, bez zadržavanja na jednom mjestu, jer previše topline može uzrokovati žućenje ili čak gorenje. Isti korak treba ponovi nakon petnaestak minuta, jer novi mjehurići mogu izaći dok se smola još uvijek slijega.
Mnogi će smetnuti s uma da i temperatura u prostoriji može utjecati na stvaranje mjehurića. Epoxy smola jako loše reagira na hladnoću. Ako su komponente čuvane na hladnom ili ako je prostorija ispod 20 stupnjeva, smola postaje gušća od normalne konzistencije i puno teže pušta mjehuriće. Rješenje je prije miješanja zagrijati bocu A i bocu B u toploj vodi (ne vrućoj, samo toploj) desetak minuta. Razrijeđena smola bolje teče, lakše se miješa i mjehurići brže izlaze na površinu.
Idealna radna temperatura za epoxy smolu je između 21 i 25 stupnjeva. Zimi u hladnoj prostoriji gotovo sigurno imaš problema koje ljeti ne primjećuješ i provjera temperature prostorije je bitna, kad nešto ne ide kako treba.
Što možeš zaliti u epoxy smolu, a što ne smiješ
Ovo je dio koji čini epoxy smolu toliko fascinantnom za kreativne projekte. Gotovo bilo što tanko i suho može se zaliti unutar smole i ostati zauvijek sačuvano u prozirnom materijalu.
Suho cvijeće i bilje je klasika, ali ključna riječ je suho. Svježe cvijeće ili bilje s ikakvom preostalim vlagom unutar tjedana propadne unutar smole i postaje smeđe i ružno. Cvijeće treba sušiti silica gelom ili prešati u knjizi minimalno dva tjedna prije zalijevanja. Češeri i suho cvijeće i grančice funkcioniraju odlično.
Fotografije, tekstil, papir i ilustracije mogu se zaliti, ali treba ih zaštititi slojem laka na bazi vode prije uranjanja, jer neke boje teku kad dođu u kontakt sa smolom i šire se u materijal oko sebe.
Mica prah i pigmenti miješaju se direktno u smolu i daju fantastične efekte od metalika do galaksije. Ako još nisi čitala o Art Mica prahu, u blog-članku Što je Art Mica, čemu služi i zašto je ovaj prah poseban možeš naći cijeli vodič o tome kako ga koristiti i koje boje daju koji efekt unutar smole.
Ono što apsolutno ne smije ući u epoxy smolu su vlaga u bilo kom obliku, svježe bilje, nepotpuno osušene folije i alkohol u većim količinama. Vlaga uzrokuje bjelkasto, mliječno zamućenje smole koje ne prolazi ni s toplinom ni s poliranjem. Jednom mutna smola ostaje mutna zauvijek.
Kako odabrati silikonski kalup i izvaditi gotov rad bez da ga slomiš
Silikonski kalupi su najpraktičniji alat za prvu epoxy smola sesiju jer smola na silikon ne prianja, osušeni rad se lako iskliže i kalup se može koristiti beskonačno mnogo puta. Za razliku od plastičnih kalupa, silikon ne reagira s epoxy smolom i ne ostavlja tragove na površini rada.
Kod odabira kalupa za početnike vrijedi jedno pravilo: počni s manjim. Mali kalupi za privjeske i naušnice troše malo smole, brže se pune i greška te manje košta nego kad pokvariš veliku ploču s puno materijala. Kad razumiješ materijal, prelazi na veće formate.
Punjenje kalupa treba ići polako i strpljivo. Smolu ulij čašicom u tankom mlazu s malo visine, jer tako manje mjehurića nastaje nego kad ju ulijevaš direktno i brzo. Kalupi koji imaju fine detalje punjene odozdo prema gore, od najsitnije točke prema gore, lakše izlaze bez mjehurića zarobljenih u uglovima.
Nakon što smola potpuno stvrdne, kalup ohladiš u zamrzivaču petnaestak minuta i silikon se dodatno skupi pa se rad još lakše iskliže. Nikad ne vadi na silu jer silikonski kalupi s finim detaljima pucaju ako ih prevučeš, a rad može ostati oštećen. Sve dostupne oblike silikonskih kalupa naći ćeš u jednoj kategoriji, od geometrijskih oblika do kalupa za nakit.
Koliko se epoxy smola suši i što na to utječe
“Suši” nije tehnički ispravna riječ jer epoxy smola ne isparava poput laka, nego prolazi kroz kemijsku reakciju, ali za praktičnu primjenu vrijede iste preporuke.
Većina epoxy smola za nakit i hobi projekte postaje suha za 24 sata i potpuno tvrda za 72 sata. Potpuno stvrdnuta znači da je dostigla svoju maksimalnu tvrdoću i otpornost i to je faza u kojoj projekt može ići na poliranje ili daljnju obradu.
Temperatura je i ovdje ključna. Hladna prostorija usporava reakciju i smola može ostati ljepljiva i nakon 24 sata. Topla prostorija je ubrzava, ali previše topline, iznad 30 stupnjeva, može uzrokovati žutilo i neravnomjerno stvrdnjavanje. Idealna temperatura za sušenje je između 20 i 25 stupnjeva i nije je loše orijentacijski mjeriti termometrom ako nisi sigurna u uvjete prostorije.
Debljina sloja direktno utječe na brzinu stvrdnjavanja jer kemijska reakcija epoxy smole generira toplinu. Deblji sloj generira više topline pa brže stvrdnjava, ali previše debeli slojevi, više od jednog centimetra odjedanput, mogu generirati toliko topline da se smola pregrijava što uzrokuje mjehuriće, pucanje ili deformaciju. Za deblje projekte kao što su ploče i zdjelice, smolu lijevaš u slojevima od maksimalno jedan centimetar s čekanjem od 24 sata između slojeva.
Što raditi s površinom kad projekt izađe iz kalupa
Kad projekt izađe iz kalupa, površina je obično glatka, ali može imati sitne nepravilnosti na rubovima ili tragove od kalupa. Tu počinje završna obrada koja mnoge početnike iznenadi, jer to ne očekuju.
Brusni papir raznih granulacija, od grubog 120 do finog 2000, koristi se za brušenje rubova i nepravilnosti. Krene se s grubim, pa se ide prema finijim zrnima i svaka granulacija briše tragove prethodne. Brušenje se radi mokro, pod mlazom vode, što smanjuje prašinu i produljuje vijek trajanja brusnog papira.
Nakon finog brušenja, površina može biti mat. Polirna pasta ili čak pasta za poliranje automobila, primijenjena mekom krpom kružnim pokretima, vraća prozirnost i sjaj. Za nakit koji prolazi kroz sve ove korake, finalni rezultat je gotovo identičan staklu po izgledu i osjetu dodira.
Najčešće greške kod prvih epoxy projekata i zašto ih ne treba shvatiti kao neuspjeh
Zamućena smola gotovo uvijek znači ili pogrešan omjer miješanja ili vlaga u jednoj od komponenti ili u zaljevenom materijalu. Provjeri omjer, provjeri je li cvijeće potpuno suho, provjeri temperaturu prostorije.
Ljepljiva površina 24 sata nakon izlijevanja znači ili premalo učvršćivača u omjeru ili preniske temperature stvrdnjavanja. Ako si sigurna u omjer, premjesti projekt na toplije mjesto i daj mu još 24 sata.
Žuta boja smole s vremenom je karakteristika jeftinih smola koje ne sadrže UV stabilizatore. Kvalitetne smole poput onih u ponudi imaju formulaciju koja sprečava žutjenje, ali svaka smola malo požuti ako je dugo izložena direktnom sunčevom svjetlu. Za predmete koji idu uz prozor, zaštita UV lakom produžuje bistroću.
Pucanje površine kod deblje izrađenih predmeta nastaje zbog pregrijavanja u procesu sušenja. Rješenje je slojevito lijevanje, a ne samo jednim debelim slojem.
Svaki od ovih problema ima rješenje i nijedan nije definitivan kao, recimo, puknut keramički rad ili pregorjeli rezultat kod drvoreza. Epoxy smola je zahvalna jer ti gotovo uvijek daje drugu šansu na istom projektu – većinu površinskih grešaka možeš prekriti novim prozirnim slojem ili popraviti poliranjem.
Gdje krenuti s prvim projektom
Za prvu sesiju s epoxy smolom idealna kombinacija je mala količina smole, silikonski kalup za privjeske ili naušnice i jedan pigment ili par latica suhog cvijeća. Nijedna od tih odluka nije skupa i sve zajedno možeš imati pred sobom za manje od sat vremena od trenutka kad otvoriš pakiranje.
Sav materijal koji trebaš za početak, od epoxy smole do kalupa i pigmenata, naći ćeš u kategoriji epoxy smole za nakit i dekoracije. Ako planiraš u smolu miješati pigmente ili Art Micu za metalik i efekte galaksije, repromaterijal za nakit dopunjuje projekt s kukicama i privjescima koji gotov rad stavljaju u nosivu formu.
